Blog
Zanimljivosti iz svijeta slatkovodnog ribolova, biologije riba i hrvatskih voda.
Tolstolobik: zašto riba od 20 kilograma skače dva metra iznad vode kad prođe čamac
Tolstolobik reagira na širokopojasni zvuk motora panikom i skakanjem do tri metra iznad površine. Ista vrsta istovremeno pokazuje najčudniji ekološki paradoks slatkovodnih voda: sam izaziva cvjetanje algi koje trebamo čistiti.
Deverika: sluzavi filter koji bira točno koju planktonsku vrstu će pojesti
Deverika može prebacivati između sitnog hranjenja s dna i filtriranja planktona pokretima palatalnog organa i pomoću sluzi. Ista riba istovremeno oblikuje i mutnoću cijelog jezera.
Linjak: prvak preživljavanja u vodama koje bi ubile sve ostale
Linjak živi u mrtvajama i močvarama gdje kisika nema dovoljno za bilo koju drugu ribu. Njegova fiziologija hipoksije je među najboljima u cijelom svijetu slatkovodnih vrsta.
Amur: zašto svaka jedinka koju ulovite dolazi iz ribnjaka
Amur u hrvatskim vodama ne može prirodno održavati populaciju jer njegova jajašca traže rijeku dulju od pedesetak kilometara. Svaki amur koji pliva u Hrvatskoj je stočena riba.
Mladica: posljednja kraljica Dunava koja nestaje pred našim očima
Mladica je endemski apex predator Dunavskog slijeva koja je već izgubila 70 posto svog povijesnog raspona. Njezin nestanak nije samo gubitak ribe, nego dijagnoza čitave rijeke.
Potočna pastrva: riba koja pamti točan miris svog rodnog potoka
Potočna pastrva se za mrijest vraća na isti šljunak gdje je izležena, a vodi je kemijski otisak prsta rijeke koji je upila kao mlada riba.
Lipljen: Riba koja nestaje kada rijeka oboli
Populacije lipljena pale su za više od 90% u nekim europskim zemljama. Ova riba sa zadivljujućom leđnom perajom govori nam o zdravlju rijeke prije bilo kojeg senzora.
Klen: Svežder koji jede kupine, žabe i sve između
Klen jede voće s grana, uči izbjegavati udice nakon jednog iskustva i živi u vodama gdje specijalisti ne mogu. Evo što znanost kaže o najsvestranijoj našoj ribi.
Bolen: Jedini grabežljivac među 3.000 miroljubivih rođaka
Bolen je jedina riba u cijeloj porodici šaranki koja lovi druge ribe. Napada s površine, prilagođava usta svakom plijenu i raste do 120 cm. Upoznajte bucova.
Grgeč: Prugasti lovac koji hrani cijelo jato
Grgeč lovi u koordiniranim jatima, skriva se iza vlastitih pruga i mijenja prehranu tri puta tijekom života. Evo što znanost kaže o bandaru.
Mrena: Jedina naša riba čija vas ikra može otrovati
Mrena ima otrovnu ikru, drži se u struji jačoj nego što vi možete stajati i sjeća se svog mrijestilišta godinama. Evo što znanost kaže o kraljici brzaka.
Šaran pamti udicu. I to nakon jednog jedinog uboda.
Šaran uči izbjegavati udice nakon jednog lova, sortira hranu u ustima pomoću 9 različitih pokreta i razlikuje okuse bolje od vas. Evo što znanost kaže o ribi koju mnogi podcjenjuju.
Smuđ: Noćni lovac koji vidi dvostruko bolje od štuke
Zašto smuđ lovi kad druge ribe spavaju, kako njegovo oko radi kao pojačivač svjetlosti, i što znanost kaže o najboljim uvjetima za lov smuđa.
Veliki somovi: Zašto ih ne treba vaditi iz rijeke
Mnogi ribari misle da su veliki somovi beskorisni, da ne mogu razmnožavati i da samo gutaju ribu. Znanost kaže suprotno.
Plotica: Riba iz Save i Drave koju lovite, ali ne poznajete
Plotica je jedna od najčešćih riba naših rijeka, ali i jedna od najslabije poznatih. U Njemačkoj je ugrožena, u Češkoj ponovno otkrivena, a u Hrvatskoj je jedemo prženu bez da znamo koliko je posebna.
Štuka u proljeće: od mrijesta do prvog lova
Upravo završava lovostaj štuke. Što se događa u vodi dok čekamo, zašto temperatura pokreće sve i kada dolazi pravi trenutak za prvi izlazak.
Fenomen ginogeneze: Kako je babuška osvojila naše vode
Kako se babuška razmnožava ginogenezom, jednim od najrjeđih načina razmnožavanja u svijetu kralježnjaka, i zašto je osvojila svaku hrvatsku vodu.